Polazak u \u0161kolu je za dijete, a i njegove roditelje, jedan od va\u017enih trenutaka u \u017eivotu. Dijete ulaskom u \u0161kolu postaje dio organizirane i strukturirane sredine, izla\u017ee se sustavu vrednovanja i natjecanja, uz mogu\u0107nost do\u017eivljavanja neuspjeha i kritike. U \u0161koli se prvi puta susre\u0107e s obvezama, s osje\u0107ajem odgovornosti i novom organizacijom \u017eivota.<\/p>\n
Prvi \u0161kolski dani mogu biti uzbudljivi, ali i popra\u0107en strahom i neugodom. Ve\u0107ina djece prihvati ovo novo \u017eivotno razdoblje posve prirodno i smireno, no isto tako ovo razdoblje mo\u017ee biti te\u0161ko pogotovo onoj djeci koja do polaska u \u0161kolu nisu bila polaznici vrti\u0107a i kod kojih se javljaju strahovi od novog i nepoznatog.<\/p>\n
\u010cesto osje\u0107aj nelagode i straha imaju i roditelji koji su zabrinuti kako \u0107e se njihovo dijete prilagoditi zahtjevima \u0161kole, ho\u0107e li biti uspje\u0161no i ho\u0107e li na\u0107i prijatelje. Ova obostrana zabrinutost utje\u010de na osje\u0107aj zadovoljstva, motivaciju za u\u010denje i ukupan stav prema \u0161koli.<\/p>\n
Zbog ovih \u010dinjenica vrlo je va\u017eno prije polaska djeteta u \u0161kolu na odgovaraju\u0107i na\u010din procijeniti zrelost djeteta za \u0161kolu, a istovremeno otkriti i eventualne pote\u0161ko\u0107e, koje se u \u0161koli mogu jo\u0161 vi\u0161e produbiti te ih je potrebno pravovremenim i najprimjerenijim postupcima otkloniti.<\/p>\n
Definiranje zrelosti, spremnosti djeteta za polazak u \u0161kolu vrlo je slo\u017eeno. Zrelost za \u0161kolu predstavlja optimalan stupanj razvijenosti razli\u010ditih fizi\u010dkih i psihi\u010dkih funkcija djeteta koje \u0107e mu omogu\u0107iti optimalno savladavanje nastavnog plana i programa. Zrelost \u0107e ovisiti o biolo\u0161kom razvoju, ali i o tome koliko je okolina omogu\u0107ila djetetu da ovlada potrebnim iskustvima. Pojam je to kojim obuhva\u0107amo tjelesnu, intelektualnu emocionalnu i socijalnu zrelost.<\/p>\n
TJELESNA ZRELOST<\/p>\n
Tjelesna zrelost mjerilo je djetetova zdravlja, uvjet je normalnog psihi\u010dkog i socijalnog razvoja. Tjelesna zrelost mora dosti\u0107i odre\u0111eni stupanj da bi dijete moglo podnijeti naporni ritam \u0161kole. Mjerenje visine, te\u017eine, odre\u0111ivanje indeksa tjelesne mase, pojava trajnih zuba, mi\u0161i\u0107na snaga itd.) va\u017eno je s obzirom na svakodnevne napore \u0161kolskog \u017eivota (pje\u0161a\u010denje od ku\u0107e do \u0161kole, no\u0161enje \u0161kolske torbe, dugotrajno sjedenje u \u0161kolskoj klupi\u2026) na koje do sada dijete nije naviklo.<\/p>\n
Za uspjeh u \u0161koli nu\u017ena je dobra razvijenost osjetnih organa, naro\u010dito vida i sluha, koja se utvr\u0111uje na sistematskom pregledu. Dijete mora dobro vidjeti i \u010duti da bi upoznalo svijet oko sebe. Isto tako i stupanj razvoja \u017eiv\u010danog sustava mora posti\u0107i odre\u0111enu zrelost. Tjelesna zrelost za \u0161kolu podrazumijeva prosje\u010dnu visinu oko 120 cm za dje\u010dake i 117 cm za djevoj\u010dice te te\u017einu oko 20 kg. Normalan tjelesan razvoj omogu\u0107uje djetetu da lak\u0161e uhvati ritam i tempo \u0161kolskog rada, da lak\u0161e savlada mnoge tjelesne i psihi\u010dke napore, koji ga \u010dekaju u \u0161koli, ali je i zna\u010dajan za razvoj njegove li\u010dnosti. Tjelesnu zrelost odre\u0111uje lije\u010dnik prilikom pregleda.<\/p>\n
INTELEKTUALNA ZRELOST<\/p>\n
Pitanje intelektualne zrelosti djeteta koje kre\u0107e u \u0161kolu zna\u010dajno je zbog toga \u0161to su osnovni zadaci koje \u0107e dijete savladavati u \u0161koli intelektualne prirode.<\/p>\n
Intelektualna zrelost djeteta obuhva\u0107a dobro razvijen govor, koji je osnova za razvijanje dje\u010djeg mi\u0161ljenja i jedan od bitnih uvjeta ljudske komunikacije, preno\u0161enja iskustava i u\u010denja. Prije polaska u \u0161kolu dijete mora biti sposobno izraziti svoje misli i potrebe te razumjeti govor drugih. Dijete ovog uzrasta govori te\u010dno i korektno, mo\u017ee spoznati glasove u rije\u010di, odnosno sintetizirati glasove u rije\u010d, prepoznaje glas kojim po\u010dinje rije\u010d, u stanju je \u010duti rije\u010d kao cjelinu i razlikovati je od druge. Dijete ovog uzrasta zna oko 3000 rije\u010di, ali je u tijeku jednog dana u stanju upotrebljavati tek oko stotinjak rije\u010di.<\/p>\n
Razvijenost pa\u017enje u pred\u0161kolskoj dobi uglavnom je nehoti\u010dna. Polaskom u prvi razred, zbog organizacije nastave i izlo\u017eenosti mno\u0161tvu informacija, dijete mora imati namjernu pa\u017enju i mogu\u0107nost koncentracije. Namjerna pa\u017enja djece koja polaze u prvi razred nije velika, ona traje prosje\u010dno oko 10-15 minuta no ona \u0107e se sistematskim radom brzo pove\u0107avati. Distribucija i preno\u0161enje pa\u017enje bitna su svojstva pa\u017enje potrebna za pra\u0107enje \u0161kolskog rada. Dobra pa\u017enja djeteta olak\u0161ava u\u010denje, pam\u0107enje i lak\u0161e spoznavanje. Me\u0111u djecom postoje velike razlike u opsegu pa\u017enje, njenoj trajnosti i koncentraciji.<\/p>\n
Od djeteta koje kre\u0107e u \u0161kolu o\u010dekuje se i razvijenost pam\u0107enja, koja ovisi o djetetovom interesu, aktivnom stavu i uo\u010davanju logi\u010dkih veza.<\/p>\n
Pojmovno ili logi\u010dko mi\u0161ljenje tj. sposobnost zahva\u0107anja odnosa i veza me\u0111u stvarima i pojavama koje djeca opa\u017eaju, ali i predvi\u0111anje tih odnosa bez ranije ste\u010denog iskustva, po\u010dinje se razvijati pred kraj pred\u0161kolskog razdoblja. Na pragu osnovne \u0161kole djeca po\u010dinju izgra\u0111ivati glavne misaone operacije kojima se koristimo pri formiranju pojmova, apstrakciju i generalizaciju. S polaskom u \u0161kolu naglo \u0107e rasti sposobnost djeteta da razmi\u0161lja o sve op\u0107enitijim i apstraktnijim stvarima.<\/p>\n
Inteligencija (prema psihologu Howardu Gardneru) uklju\u010duje bogatstvo jezi\u010dnog izri\u010daja (lingvisti\u010dka inteligencija), u\u010dinkovito kori\u0161tenje brojeva i lako\u0107u uo\u010davanje logi\u010dke strukture i odnosa uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze (logi\u010dko-matemati\u010dka inteligencija), to\u010dno opa\u017eanje i snala\u017eenje u prostoru, sposobnost prostornog oblikovanja i sposobnost vizualizacije (prostorna inteligencija), sposobnost slu\u017eenja cijelim tijelom u izra\u017eavanju misli i osje\u0107aja (tjelesno-kinesteti\u010dka inteigencija), osje\u0107aj za glazbu, ritam, dinamiku, melodiju, boju glasa ili instrumenta (glazbena inteligencija), uo\u010davanje i razlikovanje raspolo\u017eenja, namjera, motivacija i osje\u0107aja drugih ljudi (interpersonalna inteligencija), poznavanje samog sebe i mogu\u0107nost djelovanja u skladu s tim (intrapersonalna inteligencija). Na po\u010detku \u0161kolovanja dijete \u0107e morati ovladati grafomotornim vje\u0161tinama koje imaju zna\u010dajan utjecaj na savladavanje vje\u0161tina \u010ditanja i pisanja koje su temeljne vje\u0161tine daljnjeg \u0161kolovanja.<\/p>\n
EMOCIONALNA ZRELOST<\/p>\n
Dijete prije polaska u \u0161kolu treba u svom razvoju posti\u0107i odre\u0111eni stupanj emocionalne stabilnosti i samokontrole. Kod djeca koja kre\u0107u u \u0161kolu primjetan je po\u010detak samokontrole koja im olak\u0161ava u\u010denje, ali i bolje snala\u017eenje u socijalnim kontaktima. Dijete ove dobi otvoreno iskazuje emocije, ali ih poku\u0161ava i kontrolirati, pokazuje strahove i bori se za svoja prava.<\/p>\n
Emocije i osje\u0107aji va\u017eni su za djetetov dru\u0161tveni \u017eivot. U \u0161koli je dijete izlo\u017eeno sustavu vrednovanja i ocjenjivanja, pohvalama i kritikama te \u0107e morati na odre\u0111eni na\u010din prihvatljivo reagirati. Pred polazak u \u0161kolu bitno je da dijete ima odre\u0111enu razinu tolerancije na frustraciju, \u0161to \u0107e mu omogu\u0107iti da ustraje u u\u010denju i onda kad ba\u0161 njemu nije ugodno i zanimljivo, da prihva\u0107a uspjeh odnosno neuspjeh te se zna nositi s osje\u0107ajima koji ih prate. U ovoj razvojnoj dobi kod djece prevladava uglavnom optimisti\u010dko i ugodno raspolo\u017eenje.<\/p>\n
SOCIJALNA ZRELOST<\/p>\n
Ova komponenta zrelosti djeteta povezana je s emocionalnom zrelo\u0161\u0107u djeteta. Va\u017ena je za svako dijete, jer ulaskom u sustav \u0161kole postaju bitne norme pona\u0161anja koje vrijede u grupi vr\u0161njaka, u razredu. Polaskom u \u0161kolu dijete \u010dini velik pomak u razvoju dru\u0161tvenih odnosa. Ono izlazi iz poznate obiteljske situacije, gdje je bivalo za\u0161ti\u0107eno i nerijetko imalo povla\u0161ten polo\u017eaj. Istodobno ulazi u novu i \u010desto nepredvidivu socijalnu situaciju u kojoj svoj polo\u017eaj mora samo izboriti. Vr\u0161njaci postaju kriterij za usporedbu, oni na jasan na\u010din ocjenjuju dijete daju\u0107i mu do znanja da li ga prihva\u0107aju ili ne. Sve su to elementi u izgra\u0111ivanju vlastite slike o sebi i razvoju samopo\u0161tovanja.<\/p>\n
Socijalna zrelost istovremeno predstavlja prilago\u0111avanje na dru\u0161tvene obveze, usvajanje moralnih normi i sustav vrijednosti i pona\u0161anja u okolini. Ona uklju\u010duje i vje\u0161tinu komunikacije i suradnje s vr\u0161njacima te prihva\u0107anje autoriteta. Dijete ovog uzrasta u\u017eiva u osje\u0107aju pripadnosti, voli biti prvo, u stanju je suosje\u0107ati s drugima i u stanju je razlikovati po\u017eeljno od nepo\u017eeljnog pona\u0161anja. Ono se mo\u017ee svakodnevno odvojiti od obitelji, samo se obu\u0107i, brinuti o sebi i svojim stvarima<\/p>\n
Koliko \u0107e dijete razviti samostalnost najvi\u0161e ovisi o odnosu roditelja prema djetetovim htijenjima i aktivnostima. Ako su djeca u pred\u0161kolskoj dobi navikla da mnoge stvari obavljaju drugi umjesto njih, imat \u0107e smanjenu sigurnost u sebe i manji interes za samostalno izvr\u0161avanje zadataka, \u0161to \u0107e negativno utjecati na prihva\u0107anje \u0161kolskih obveza i njihovo ispunjavanje.<\/p>\n
Za djecu ovog uzrasta karakteristi\u010dne su velike individualne razlike, koje se o\u010dituju u fizi\u010dkoj, intelektualnoj, emocionalnoj i socijalnoj zrelosti te o obiteljskom okru\u017eenju iz kojeg dijete poti\u010de. Kako \u0107e se dijete sna\u0107i u \u0161koli ovisi i od toga da li je i koliko bilo uklju\u010deno u pred\u0161kolske institucije, koliko se u njemu budila kreativnost, motivacija ili kooperativnost od strane roditelja ili odgajatelja.<\/p>\n
Postoji niz faktora va\u017enih za uspjeh djeteta u snala\u017eenju u \u0161kolskim situacijama i novim obvezama. Oni ne zavise samo od djeteta, ve\u0107 i od roditelja i odgajatelja u vrti\u0107u, ali i u\u010ditelja koji ga do\u010dekuje u \u0161koli i koji \u0107e se s njime dru\u017eiti tijekom njegova \u0161kolovanja.<\/p>\n
U\u010ditelj mora uo\u010diti osobnosti svakog djeteta i uva\u017eavaju\u0107i njegove specifi\u010dnosti, omogu\u0107iti mu u\u010denje na najprimjerenijim na\u010dinima i razli\u010ditom brzinom rada.<\/p>\n
KARAKTERISTIKE \u0160ESTOGODI\u0160NJAKA I SEDMOGODI\u0160NJAKA<\/p>\n
Svako dijete je specifi\u010dno, razvoj svakog djeteta je razli\u010dit (npr. razlike u razvoju dje\u010daka i djevoj\u010dica ili razlike me\u0111u djecom koje potje\u010du iz razli\u010ditih socio-kulturnih sredina). Ipak, postoji mnogo zajedni\u010dkih karakteristi\u010dnih osobina koje se u literaturi navode kao norme za pojedinu dob. Poznavanje normi nam omogu\u0107ava da znamo koja postignu\u0107a mo\u017eemo, a koja ne mo\u017eemo o\u010dekivati od djeteta odre\u0111ene dobi pa primjereno tome mo\u017eemo izabrati aktivnosti koje \u0107emo mu ponuditi.<\/p>\n
Karakteristike prosje\u010dnog djeteta prije polaska u \u0161kolu, u dobi od 6-7 godina:<\/p>\n
TJELESNI RAZVOJ:<\/p>\n
\u00b7 prosje\u010dna visina je oko 120 cm za dje\u010dake i oko 117 cm za djevoj\u010dice, a te\u017eina oko 20 kg za dje\u010dake, dok je za djevoj\u010dice ne\u0161to manja<\/p>\n
\u00b7 svi osjetilni organi su potpuno razvijeni<\/p>\n
\u00b7 uspostavljena je kontrola fiziolo\u0161kih potreba<\/p>\n
\u00b7 dobro je razvijeno mi\u0161i\u0107no tkivo<\/p>\n
\u00b7 u tijeku je izmjena mlije\u010dnih zuba<\/p>\n
GRUBA MOTORIKA<\/p>\n
\u00b7 vozi bicikl, kli\u017ee, kotura, pliva<\/p>\n
\u00b7 odr\u017eava ravnote\u017eu, hoda ravno po crti<\/p>\n
\u00b7 preska\u010de u\u017ee, ska\u010de s visine od oko 40 cm, stoji na jednoj nozi, jednom rukom hvata loptu, samostalno se obla\u010di<\/p>\n
FINA MOTORIKA<\/p>\n
\u00b7 palcem mo\u017ee dotaknuti svaki prst<\/p>\n
\u00b7 re\u017ee \u0161karicama jednostavnije oblike<\/p>\n
\u00b7 koristi se jeda\u0107im priborom, ve\u017ee vezice na cipelama<\/p>\n
\u00b7 precrtava jednostavnije oblike, ravne i zakrivljene linije, boji unutar zadanih prostora<\/p>\n
\u00b7 precrtava brojke i slova iako ih ne poznaje<\/p>\n
\u00b7 povla\u010di ravne i zakrivljene crte, povla\u010di poteze olovkom izme\u0111u zadanih to\u010daka<\/p>\n
\u00b7 olovku dr\u017ei lagano, pravilno i bez gr\u010da te kontrolira pritisak olovke na papir<\/p>\n
INTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI<\/p>\n
\u00b7 po\u010detak razvoja logi\u010dkih operacija<\/p>\n
\u00b7 uo\u010dava sli\u010dnosti i razlike<\/p>\n
\u00b7 promatra s odre\u0111enim ciljem<\/p>\n
\u00b7 povezuje dijelove u cjelinu<\/p>\n
\u00b7 razlikuje pojmove vremena<\/p>\n
\u00b7 zaklju\u010duje o jednostavnim uzro\u010dno posljedi\u010dnim vezama<\/p>\n
\u00b7 razlikuje parametre razli\u010ditih veli\u010dina nekog predmeta<\/p>\n
\u00b7 zna koji dijelovi nedostaju kompletnom liku \u010dovjeka<\/p>\n
\u00b7 u stanju je izvr\u0161iti trostruki nalog<\/p>\n
\u00b7 ima pojam koli\u010dine, u stanju je shvatiti proces zbrajanja i oduzimanja, zbraja i oduzima u skupu broja 5<\/p>\n
\u00b7 u stanju je grupirati predmete po boji, obliku, veli\u010dini i sl.<\/p>\n
\u00b7 mo\u017ee sastaviti jednostavniju cjelinu od dijelova<\/p>\n
\u00b7 uo\u010dava razlike i prepoznaje sli\u010dnosti<\/p>\n
\u00b7 prepoznaje glas kojim zapo\u010dinje rije\u010d<\/p>\n
\u00b7 tiskanim slovima zna napisati ime i prezime<\/p>\n
\u00b7 u stanju je ponoviti niz od pet brojeva<\/p>\n
\u00b7 mehani\u010dki broji do 10 i vi\u0161e<\/p>\n
\u00b7 zna \u0161to dolazi ispred (ispred broja 5)<\/p>\n
\u00b7 mo\u017ee precrtati jednostavnije likove<\/p>\n
\u00b7 to\u010dno imenuje boje i tonove<\/p>\n
\u00b7 pamti pojmove koji ga zanimaju<\/p>\n
\u00b7 trajanje pa\u017enje je oko 15 \u2013 20 minuta<\/p>\n
\u00b7 koncentracija na aktivnost koja ga zanima mo\u017ee potrajati i do 60 minuta<\/p>\n
GOVORNE SPOSOBNOSTI<\/p>\n
\u00b7 govor je korektan i jasan<\/p>\n
\u00b7 pita za zna\u010denje apstraktnih rije\u010di<\/p>\n
\u00b7 mo\u017ee opisati doga\u0111aj iz pro\u0161log iskustva<\/p>\n
\u00b7 u govoru ispravno upotrebljava budu\u0107e i pro\u0161lo vrijeme<\/p>\n
\u00b7 artikulira sve glasove (mogu\u0107e nepravilnosti u izgovoru R, LJ, NJ)<\/p>\n
\u00b7 u stanju je napisati i pro\u010ditati vlastito ime<\/p>\n
\u00b7 mo\u017ee prepri\u010dati kratku pri\u010du nakon \u0161to je \u010duje<\/p>\n
\u00b7 upotrebljava 2500-3000 rije\u010di<\/p>\n
\u00b7 primje\u0107uje rimu u pjesmama<\/p>\n
\u00b7 raspoznaje glasove od kojih se sastoji kra\u0107a rije\u010d<\/p>\n
\u00b7 mo\u017ee pamtiti pjesmice ili dijelove nekog teksta koji ga zanima<\/p>\n
EMOCIONALNO \u2013 SOCIJALNI RAZVOJ<\/p>\n
\u00b7 primjetan za\u010detak samodiscipline i samokontrole<\/p>\n
\u00b7 emocije su jo\u0161 uvijek burne<\/p>\n
\u00b7 prisutni realisti\u010dni strahovi<\/p>\n
\u00b7 prepoznaje vlastite osje\u0107aje ljubavi i sre\u0107e, ljutnje i razo\u010daranja<\/p>\n
\u00b7 mo\u017ee sura\u0111ivati s drugima u nekoj zajedni\u010dkoj aktivnosti<\/p>\n
\u00b7 pona\u0161a se za\u0161titni\u010dki prema mla\u0111ima<\/p>\n
\u00b7 suosje\u0107a s drugima<\/p>\n
\u00b7 bira omiljenog prijatelja<\/p>\n
\u00b7 po\u0161tuje pravila igre<\/p>\n
\u00b7 samostalan u brizi o sebi (obla\u010di cipele, koristi pribor za jelo, mo\u017ee oti\u0107i u susjedstvo, odr\u017eava higijenu)<\/p>\n
\u00b7 razlikuje po\u017eeljno od nepo\u017eeljnog pona\u0161anja<\/p>\n
\u00b7 te\u017ee uspijeva odgoditi potrebe, ali ih odga\u0111a nakon uvjeravanja<\/p>\n
\u00b7 u\u017eiva u osje\u0107aju pripadnosti<\/p>\n
\u00b7 usvojilo je osnovne norme pona\u0161anja<\/p>\n
<\/p>\n
Maja Dodig, pedagoginja<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Polazak u \u0161kolu je za dijete, a i njegove roditelje, jedan od va\u017enih trenutaka u \u017eivotu. Dijete ulaskom u \u0161kolu postaje dio organizirane i strukturirane sredine, izla\u017ee se sustavu vrednovanja i natjecanja, uz mogu\u0107nost do\u017eivljavanja neuspjeha i kritike. U \u0161koli […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5048,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[80],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vrticpcelicavrgorac.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5047"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vrticpcelicavrgorac.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vrticpcelicavrgorac.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vrticpcelicavrgorac.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vrticpcelicavrgorac.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5047"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vrticpcelicavrgorac.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5047\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5049,"href":"https:\/\/vrticpcelicavrgorac.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5047\/revisions\/5049"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vrticpcelicavrgorac.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5048"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vrticpcelicavrgorac.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5047"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vrticpcelicavrgorac.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5047"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vrticpcelicavrgorac.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5047"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}